Domovi zdravlja u problemima zbog politike

Septembar 05, 2016 0

Politički birana rukovodstva u nekim domovima zdravlja u Republici Srpskoj zapošljavaju viškove radnika zbog kojih se gomilaju dugovi u zdravstvenim ustanovama.

Domovi zdravlja u problemima zbog politike

Da se u julu ove godine dogodila velika nesreća na području Istočnog Sarajeva, lokalni dom zdravlja ne bi mogao pružiti adekvatnu zdravstvenu uslugu. Potrošni materijali, među kojima su i infuzije, bili su na rezervi, a radnici demotivisani zbog dvomjesečnog kašnjenja plaća.

Dom zdravlja Istočno Sarajevo

Poteškoće u poslovanju su nastale zbog toga što se lokalni političari mjesecima nisu mogli dogovoriti u vezi sa izborom direktora Doma zdravlja „Istočno Sarajevo“. Riječ je o predstavnicima različitih političkih opcija u dvjema općinama koje su suosnivači ove zdravstvene ustanove. U Općini Istočno Novo Sarajevo skupštinsku većinu predvodi Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), a u Istočnoj Ilidži Srpska demokratska stranka (SDS).

U političkoj borbi išli su toliko daleko da je jedno vrijeme svaka općina imala svog vršitelja dužnosti direktora, ali nijedan nije imao službene ovlasti potpisivanja naloga za isplatu novca. Zbog toga su sredinom jula ove godine radnici Doma zdravlja organizirali štrajk. Usluge su pružali samo hitnim slučajevima.

Ubrzo nakon toga dvije općine su postigle dogovor. Da bi bili zadovoljeni apetiti političkih snaga, umjesto jednog u objema općinama su izabrani rukovodioci Doma zdravlja. Ispred Istočne Ilidže na mjesto direktora postavljen je Zoran Krstović, a ispred Istočnog Novog Sarajeva na poziciju zamjenika Danilo Kujačić. Dogovor je postignut na štetu Doma zdravlja koji će ubuduće umjesto jednog plaćati dva rukovodica.

Obojica imaju potpuno iste ovlasti, a sve odluke moraju donositi zajedno.

Dva direktora u jednom domu zdravlja

Predsjedavajući Skupštine Istočno Novo Sarajevo Dejan Šantić kaže da je proces izbora direktora bio jednostavniji ranije kada su na čelu dviju općina bile iste političke opcije. Direktora su birali vijećnici jedne općine, potvrđivali vijećnici druge, a onda bi konkursom dogovor bio formaliziran. Sekretar Skupštine Istočno Novo Sarajevo Dragan Cvjetić kaže da je konkurs farsa. On potvrđuje da se konkursi kroje prema kriterijima izabranog kandidata: „Samo još sliku ne nalijepe“.

U septembru 2011. godine za direktora Doma zdravlja je izabran Dragan Krstović, diplomirani socijalni radnik. Kao kadar Partije demokratskog progresa (PDP) on je već sljedeće godine nakon Lokalnih izbora 2012 i kao vijećnik Skupštine Općine Istočno Novo Sarajevo postao dio vladajuće koalicije.

„Mislim da mi ta odbornička pozicija jeste jačala mjesto direktora. Bilo bi nepošteno da kažem da nije“, kaže Krstović u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

CIN-ovi sagovornici misle da je Krstoviću funkcija vijećnika pomogla da sve do kraja maja ove godine ostane na poziciji direktora Doma zdravlja, iako je 2014. utvrđeno da je stekao uslove za penziju. Uz to, u oktobru 2015. godine istekao mu je četverogodišnji mandat. Inicijativa je bila pokrenuta, ali do njegovog razrješenja nije dolazilo.

e čekajući na odluku vijećnika u Istočnom Novom Sarajevu, njihove kolege u Istočnoj Ilidži su u januaru ove godine povukli saglasnost na imenovanje Dragana Krstovića. Za vršitelja dužnosti (v.d.) direktora u Domu zdravlja „Istočno Sarajevo“ imenovali su njegovog rođaka Zorana Krstovića, specijalistu opće medicine u područnoj ambulanti ovog doma zdravlja.

Ovo imenovanje Općina Istočno Novo Sarajevo nije prihvatila, već je u maju nakon niza neuspjelih pregovora razriješila Dragana Krstovića i postavila svoga v.d. direktora, također vijećnika iz Skupštine Danila Kujačića, diplomiranog inžinjera poljoprivrede.

Šantić kaže da je Kujačić imenovan isključivo zato što je bio jedini kandidat u vezi s kojim se većina vijećnika mogla složiti. Upravo je on predložio Kujačića za v.d. direktora jer tokom iscrpne skupštinske rasprave vijećnici nisu mogli doći ni do jednog prijedloga kandidata.

Dom zdravlja je funkcionisao sa dvojicom vršitelja dužnosti direktora oko mjesec i po dana, ali nijedan nije bio upisan u sudski registar. Zato nijedan od njih nije ni mogao potpisivati naloge za isplatu plaća i kupovinu potrošnog materijala.

Plaće su kasnile, a potrošnog materijala je bilo sve manje. Pacijenti tvrde da su ga morali sami kupovati. „Vjerujte, infuzije imamo još samo pet koje čuvamo za hitne slučajeve“, rekla je novinarima CIN-a netom pred štrajk medicinska sestra Borka Šućur. U toku jednodnevne obustave rada pacijentima su pružali samo usluge hitne pomoći.

Nakon toga je napravljen dogovor koji je zadovoljio interese politika obje općine. Izmijenjen je Statut Doma zdravlja te uz direktora u Upravu je uveden i njegovog zamjenik. Dogovorili su da Zoran Krstović i Danilo Kujačić vrše dužnosti rukovodioca do septembra ove godine kada će izabrati rukovodstvo na četverogodišnji period. Prve četiri godine direktora će birati Općina Istočna Ilidža, a zamjenika Općina Istočno Novo Sarajevo, a nakon toga obrnuto.

Politika u domovima zdravlja

Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti Republike Srpske (RS), domove zdravlja osnivaju općine i gradovi čiji predstavnici u skupštini biraju i direktore. „Najčešće se postavlja politički čovjek, politički podoban, da uopšte nije bitno da li je on stručan, da li je sposoban, samo da bi se zadovoljila ta forma političkih partija“, kaže Milenko Granulić, predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS-a.

On kaže da Dom zdravlja „Istočno Sarajevo“ od inžinjera poljoprivrede ne može imati koristi: „Ne daj Bože kakve epidemije ili bilo šta da se pojavi, o čemu on da raspravlja?! Kako da on organizuje da se suzbije to nešto?! Nema pojma. To je glupost“.

Prema istraživanju CIN-a, najmanje 30 aktuelnih i bivših direktora domova zdravlja u RS-u su članovi političkih partija. Najmanje njih devet su u isto vrijeme bili i direktori i skupštinski vijećnici, a 15 direktora domova zdravlja su kandidati na ovogodišnjim izborima.

Među njima je i Saša Jovičić. On je kao vijećnik Skupštine Općine Srbac glasao za svoje imenovanje na poziciju direktora tamošnjeg doma zdravlja. Jovičić više nije vijećnik, ali je i dalje direktor.

“Pazite, vi ste odbornik u skupštini grada koja vas imenuje za direktora, koja usvaja završni račun, koja usvaja vaš plan rada i izvještaja o radu. To je glupost“, kaže Granulić.

To potvrđuju zapisnici sa skupština Općine Istočno Novo Sarajevo u kojoj vijećnici nisu puno raspravljali kada su na dnevnom redu bili izvještaji o radu Doma zdravlja kojim je rukovodio njihov kolega vijećnik Dragan Krstović. Iako su pacijenti imali primjedbe na usluge u ovoj zdravstvenoj instituciji, vijećnici su se javljali tek da pohvale rad direktora. Rijetki su se upuštali u raspravu o kvalitetu usluge.

Preko direktora do radnih mjesta

CIN-ovi sagovornici objašnjavaju da je direktorska pozicija za političare bitna zbog utjecaja na zapošljavanje. „Kako se dobijaju izbori? Zapošljavanjem u javnim preduzećima i javnim ustanovama“, kaže sekretar Skupštine Istočno Novo Sarajevo Dragan Cvijetić. U pojedinim domovima zdravlja rade djeca postojećih radnika i rodbina lokalnih političara.

Za zapošljavanje su, uglavnom, nadležni direktori domova zdravlja. Granulić kaže da se rijetko raspisuju konkursi i zato nema garancije da se u domove zdravlja prima najbolji kadar. „Mi znamo kako se danas zapošljava u BiH – najviše preko rodbinskih veza ili novac. To je javna tajna“, kaže Granulić, dodajući da poličare nije briga za kvalitet zdravstvenih usluga jer „politiku samo brine kako da svoje kadrove udomi i da ispuni obećanja data pred izbore“.

Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a, od 54 doma zdravlja koliko postoji u ovom entitetu, njih 51 ima višak zaposlenika. Na prekomjerne radnike u prošloj godini je utrošeno nešto više od 26,3 miliona maraka. Najekstremniji primjeri su domovi zdravlja „Trnovo“ i „Novo Goražde“ koji preko 65 posto novca koji dobiju od Fonda troše na višak zaposlenih. Prošle godine je to za ova dva doma zdravlja iznosilo skoro 300 hiljada maraka.

Predstavnica Fonda Biljana Rodić-Obradović pojašnjava da bi ovaj novac, da ne postoji višak radnika, domovi zdravlja mogli iskoristiti za plaćanje poreza i doprinosa. Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, 43 doma zdravlja u ovom entitetu duguju skoro 56 miliona maraka.

Rodić-Obradović kaže da bi plaćanjem neizmirenih poreznih obaveza domovi zdravlja imali veliku korist. „Kada bi oni to platili, to bi bio naš prihod, a iz tog prihoda mi njih finansiramo.“

Zbog viška radnika u problemima je i dom zdravlja u Zvorniku, jedan od većih domova zdravlja koji pruža usluge za oko 50.000 pacijenata. Od ukupno 4,5 miliona KM, koliko su prošle godine dobili od Fonda, više od trećine su potrošili na višak radnika. Doktor Goran Birčaković, koji je ujedino i u sindikatu, kaže da su zbog tog viška radnika nastala i dugovanja. Ona prema Poreskoj upravi RS-a iznose nešto više od 2,3 miliona maraka.

Plate kasne dva mjeseca, doprinosi nisu redovno uplaćivani pa se zbog toga često organiziraju i štrajkovi. Prekomjerno zapošljavanje skupštinska opozicija i radnici pripisuju Demokratskom narodnom savezu (DNS) čiji kadrovi u zadnjih deset godina upravljaju ovim domom zdravlja. Uz Savez nezavisnih socijaldemokrata i Stranku demokratske akcije, DNS čini većinu u Skupštini Općine Zvornik koja bira direktora doma zdravlja. Kadar ove stranke je i aktuelni direktor Radivoje Aćimović, bivši uposlenik Općine Zvornik.

On u razgovoru za CIN kaže da je bio jedini kandidat na konkursu. Misli da mu je pomoglo to što je bio član stranke: „Šta znam, pretpostavljam da jeste“. Uprkos brojkama iz Fonda o prekomjernom zapošljavanju, Aćimović smatra da Dom zdravlja „Zvornik“ nema viška zaposlenih: „Mi imamo Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta, nama je Ministarstvo to potvrdilo i sve je u skladu sa tim pravilnikom“.

Dr. Birčaković smatra da problemi nastaju jer jedna institucija bira rukovodstvo, a druga finansira Dom zdravlja: „Najveći problem tog finansiranja, odnosno gubitaka jeste što vas opština imenuje na funkciju, a novac dobijate od Fonda i Ministarstva“, kaže dr. Birčaković.

Međutim, Rodić-Obradović kaže da Fond ne plaća dom zdravlja po broju zaposlenih, već po broju pacijenata i njihovoj starosnoj srukturi. „Hoćete li to što dobijete potrošiti na ovaj ili onaj način, to je, znači, stvar menadžmenta zdravstvene ustanove“, kaže Rodić-Obradović uz napomenu da Fond kupuje usluge koje bi, prema anketi koju su proveli među pacijentima, mogle biti kvalitetnije.

Prema podacima iz Fonda, u zadnje vrijeme je zaustavljen porast broja zaposlenih u domovima zdravlja što se može prepisati i prošlogodišnjim Izmjenama Zakona o primarnoj zdravstvenoj zaštiti RS-a kojim je definisano da će višak zaposlenih plaćati općina koja je dom zdravlja osnovala.

„Novaca ima toliko koliko ima i on je prije svega namijenjen za finansiranje zdravstvene zaštite, a ne za finansiranje viška zaposlenih“, kaže Rodić-Obradović.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove CCI. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. CCI zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Prijavi se na newsletter